|
|
 |
|
Kulturno - umetničko društvo
"KOPAONIK"
38218 Leposavić, Nemanjina bb, Srbija
Tel/Fax: ++ 381 (28) 84 166
Žiro-račun: 205-28905-91
Devizni žiro-račun: 1160-635834-0001-31 (ProCredit banka)
Email: office@kud-kopaonik.org
|
|
|
|
|
ĐURĐEVDAN U VUČITRNU
Vučitrn se nalazi na severozapadnom Delu Kosova Polja u delu gde se južni ogranci Kopaonika približavaju padinama Čičavice, Cvijić je taj deo Kosova nazvao Vučitrnski rukavac.
Kroz Vučitrn protiče reka Trstenka koja se na izlazu iz Grada uliva u Sitnicu. Sitnica se nalazi nekih 200m dalje od grada jer je u XVII veku promenila tok tako da je kameni most iz Srednjeg Veka ostao na suvom.
Pretpostavlja se da je na mestu sadašnjeg Vučitrna nalazio rimski grad Vicijanu.
U sastav srpske države Vučitrn je ušao za vreme Stefana Nemanje, u to vreme bio je malo naselje , kao grad javlja se tek u poznije doba Srpske Srednjovekovne Države pod imenom Vlčitrn, od 1365 god nalazio se u oblasti Brankovića.
Vučitrn je bio prestono mesto Vukovog sina Đurđa Brankovića pre nego je pao turcima u ruke, bio je veći grad od Prištine pa kada su turci osvajali našu zemlju postaje sedište Sandžaka po njemu nazvan Vučitrnski Sandžak kasnije Prištinski. Zbog sedišta Sandžaka u Vučitrn se rano naseljavaju Turci i rano poprima orijentalni karakter i pored toga sve do izgradnje Kosovske pruge 1973 –- 1974 bio je veće mesto od Kosovske Mitrovice, zahvaljujući pruzi Kosovska Mitrovica je počela da se razvija i to na uštrb Vučitrna.
|
 |
|
Đurđevdanski običaji u Vučitrnu
Uoči Đurđevdana se bere kukurek,vrba i mirisavo cveće.
Kukurekom i vrbom se kite ulazna vrata na kući i na svim drugim objektima u dvorištu štala, tor,ambar. Ide se na izvor za vodu,u vodi se kropi mirisavo cveće i
stavlja crveno jaje,to ostaje preko noći, a ujutru vodom se umivaju devojke da bi bile zdrave i rumene, a žene preskaču sud sa vodom da bi bile plodnije.Na taj dan devojke pletu vence i kite sa njima okućnicu i ostalo. Muškarci rano ujutru koprivom žare decu da bi ona bila zdrava.
U Vučitrnu su se igrale i pevale sledeće igre i pesme:
- Pod noć pođoh na vodu,
- Đurđevo leto proleto,
- Dva bilbila,
- Pušćeno Ore,
- Stojkovo Kolo,
- Katarinče Devojče,
- Paprikaš.
Karakterističnost igre iz Vučitrna je da devojke igraju odvojeno od muškaraca i to uz pesmu dok muzika svira samo za muškarce. Karakteristična igra za devojke je pušćeno oro u kome su se devojke nadigravale i tako dokazivale pred momcima.
U ovoj igri je karakteristično i to da se igrači ne drže za ruke, retko se drže za ramena a najčešće se drže za maramice ili su ruke puštene.
|
|
KOREOGRAFIJA: Đorđe Lakušić
|
|